pollex.hr

metodika u nastavi klasičnih jezika

Državna matura (septemplex vae)

Oni su mali ali su veliki. Hoću reći nisu više mali, ali su dovoljno veliki da ne budu mali.

Ove krizne 2020-te, rezultati maturanata na Državnoj maturi, navodno su bolji nego ikad. Više od sto njih je riješilo testove sa sto postotnom točnošću, a samo u dvije škole su uočene nepravilnosti zbog kojih je moglo doći do poništavanja!

Prije nego političari krenu preuzimati zasluge… prije nego se jave stručni analiticari sa strucnim analizama… prije nego sindikalni povjerenici najave novi štrajk, jer povišicu su očevidno zaslužili nastavnici… a povišica očigledno neće sjesti, jer je zemlja u, ponovimo, krizi goroj nego dvije i osme, i skoro kao u vrijeme Domovinskog rata, te će se morati strpiti…

…dojam je, kano da smo svi mrvicu odrasliji. Sazorili. I spremni za konzumaciju.

Korona je mnogima otvorila oči. Nema više tajni, ako vas je zanimalo mogli ste pratiti nastavu zajedno sa svojim djetetom. Pomoći mu, ili naučiti nešto. Bez pritisaka, prijetnji i ucjena.

👑

Pomažući učenicima da prođu testove iz gramatike, uočila sam da je latinski težak samo zato, što je (nekim) nastavnicima teško priznati da griješe. Radije izmišljaju nove probleme, nego da se koncentriraju na postojeće. Kad oni sami rješavaju stvari poput Deusa iz mahine, tad su velikodušni i humani*, kad to učini ravnatelj ili ministrica, tada im se miješa u posao o kojem pojma nema.

👸

Zgodan termin za podsjetiti na jos jedan slavan govor, koji pocinje ovako:

Nolite iudicare, ut non iudicemini; in quo enim iudicio iudicaveritis, iudicabimini, dicit Dominus. **

_________________________

*uslijedit ce…

**🙈🙉🙊 (see no evil, hear no evil, speak no evil)

Komentiraj »

Djeca i učenje na daljinu

Stvarno dugacak post koji vrijedi procitati – iako inicijalno pitanje vise nije aktualno – prije pocetka nove sk. godine:

https://wp.me/pbtAVL-3T

Komentiraj »

Edmund Wilson o obrazovanju

I danas je moguće, kao što je to bilo i prije četrdeset godina, da netko tko je četiri ili pet godina učio latinski jezik, kao što sam nedavno primijetio, ne zna najobičnije riječi kao što su nazivi boja, životinja, dijelova tijela ili godišnjih doba. Zašto je to tako? Odgovor je jednostavan: Cezar i Ciceron: vojnički vokabular jednoga i nadmena retorika drugoga. A zbog čega se uči baš na tim piscima? Odgovor je taj, da je Cezar u daleko prošlom vremenu bio proglašen uzorom klasične latinske proze, koja je bila dovoljno jednostavna i jasna za školski uzrast, a Ciceron je bio predstavljen kao uzor latinske dikcije u vrijeme kad se smatralo da svaki obrazovan čovjek mora znati latinski. A zbog čega se godine troše na gramatici umjesto da se uči čitanje? Opravdanje za to je isto kao i za gomilu zadataka iz algebre koju trebaju rješavati učenici koji niti imaju interesa za matematiku, niti će im ona ikad u životu trebati. I jedno i drugo se mogu praktično upotrijebiti u vrlo malo prilika. Latinska sintaksa nam doduše daje nekakvu predstavu o tome što se sve sa riječima može, isto kao što algebra daje nekakvu ideju o matematičkim metodama, ipak, postoji nešto pogrešno u ovakvim zastarjelim metodama poučavanja. Čini se prilično čudovišnim, kada čitamo da je Karl Marx vježbao svoje moždane mišiće, pokušavajući upamtiti čitave stranice na jeziku koji nije razumio, pa ipak sami poučavamo latinski na isti način. Učenici bivaju prisiljavani da upamte sve te konjugacije i deklinacije i gramatičke konstrukcije koje im, kao jezik, ne znače ništa. Služi li ono malo latinskoga koji nauče na ovaj način, ikakvoj svrsi u njihovu budućem životu? Pravniku, teško da treba takvo znanje, da bi upamtio ono malo latinskih fraza iz područja prava. A student bilo kojeg prirodnog predmeta može naučiti terminologiju koja mu je potrebna, ne brinući ni o Cezaru ni o Ciceronu.

____________________________________________________

Izvor:

Cicero and Caesar: Destroyers of Latin Education

Komentiraj »

Si quaeris

Si quaeris miracula,

Mors, error, calamitas,

Daemon, lepra fugiunt,

Aegri surgunt sani.

Cedunt mare, vincula:

Membra resque perditas

Petunt et accipiunt

Iuvenes et cani.

Pereunt pericula

Cessat et necessitas

Narrent hi, qui sentiunt

Dicant Paduani.

Komentiraj »

Corona aequat omnia

https://mzo.gov.hr/vijesti/mzo-u-suradnji-s-aplikacijom-rakuten-viber-uspostavilo-neposredni-komunikacijski-kanal-s-maturantima/3706

Ima jedna poslovica na latinskome koja u prijevodu glasi “Svako zlo za neko dobro”, a lijepo mi paše uz ovo vrijeme, zbog više sile, nametnute socijalne distance. (Nije da nas i prije nije bilo, koji smo žudjeli za ovakvim tipom mira, samo kažem… Štreberima paše: štedimo vrijeme za smišljanje izgovora zbog čega radije ostajemo doma.)

Zna se da je odavno ‘informacija‘ zamijenila ‘znanje‘ u onoj “_________potestas est”, pa je diler informacijama postao kraljem u ovom globalnom selu, zato se ne mogu načuditi i nadiviti, te moram javno pohvaliti trud, rad, i istinski dobre namjere kabineta ministrice Divjak: od danas postoji izravni komunikacijski kanal s korisnicima usluge državnog odgoja i obrazovanja.

Na ovom se blogu puno pisalo o školovanju od kuće (homeschooling-u), i u duhu predsjednika Trumpa koji je optužio Kineze da su dizajnirali aktualni virus samo zato da bi napakostili njemu, dolazimo u napast reći, da je zapravo sve to djelo štrebera koji žele na miru stjecati nova znanja i vještine bez nepotrebnih socijalnih distrakcija, ali to bi bilo odveć očito i kao takvo nevrijedno spominjanja.

Želimo vam svima uspješno i neometano cjeloživotno gomilanje informacija, znanja, vještina, čegagod da, već prema osobnim potrebama i u skladu s realnim mogućnostima 🙂

A svima koji i dalje skupljate papire: gradivo iz latinskoga za višu razinu Državne mature, je značajno reducirano!

 

Komentiraj »

Pensa domestica

Ako ne znate sto sa sobom preko praznika, prijatelji iz Novoga svijeta pozivaju na suradnju, a ja pozivam da, ako vec niste, zapratite njihov blog!

https://sententiaeantiquae.com/2020/04/09/share-your-passages-with-the-world/

Komentiraj »

TGiF (13th)

Sa svoje strane, zelim dodati da ovo ide vise roditelje, no ucitelje. U utrci da osiguraju hranu na stolu i megabajte u mobitelu, zaboravili su da su potpunim strancima dali dopustenje da im modeliraju potomke na svoju sliku.

Kad covid-19 zatvori vrtice, skole i sveucilista, nadam se da cemo shvatiti bez cega se moze.

Znanje ne zivi u skolskim zgradama i dostupno je svima.

A sad,

neka digne dva prsta, kome je dosta svih ‘trebalo je’ i ‘morali bi’…

✌✌✌✌✌✌(me – me – me – mememe me)

👍 jedan

i evo drugi 👍

2 komentara »

Uz 8. marta

Žale se ženske udruge da nema dovoljno ulica i trgova na svijetu koji nose imena žena. Žale se i kako su za iste poslove manje plaćene od muških kolega. Te naglašavaju kako je znanstveno dokazano da su uspješnije one firme koje u upravnim odborima imaju veći broj žena.

Također, da se ne smije zaboraviti, da su žene češće žrtve obiteljskog nasilja (ne znam zašto se ističe ovo ‘obiteljskog’, od koga ‘češće’, češće od djece?) i da je malo samo jedan dan u godini za podsjetiti na sve hrabre žene kroz povijest, koje su nam poziciju ipak učinile mrvicu mekšom.

Nije od nedavno moderno spominjati Spartanke i Amazonke, koje su se borile na muški način (protiv ili uz njih), i Rimljanke koje su se borile perom umjesto mačem, opet na muški način, ili na način koji je njima ugodan.

Sapfo je došla na zao glas. Rijetko tko se spomene Lizistrate, a za Kleliju jedva tko da zna.

Od starine pa do danas, jedva da se nešto promijenilo, stvar krene, da se izokrene, tako da ću ovdje staviti osobnu priču:

Dosto… jevski, dosto… ja… nstvo, kog’ briga?

Učiteljica moje mame je bila udana za svoga učenika, i tadašnje društvo nije vidjelo u tome ništa strašno. Nju se preziralo, a njega se žalilo. Ali takva je bila inače stvar sa ženama koje rade i njihovim polovicama. Za činjenicu da su postali ljubavnici po učionici, doznala sam nedavno, vrlo usput, netko je nabrajao takve čudne veze i spomenuo tu učiteljicu, kao nešto općepoznato. Vjerojatno je do mene, ali razlika u godinama ne može u ovom sučaju biti jedini problem. Ima tu nešto incestuozno i jezivo, što je meni nepojmljivo.

Pogotovo to ne može biti primjer za ravnopravnost spolova, tipa: učitelji često žene svoje učenice, i stariji muškarci mlađe žene.

Ili da parafraziram Darwina: prvo je bio majmun, pa čovjek pa žena. Žena koja ponavlja muške gluparije, je korak u natrag.

Puno godina kasnije…

Moji roditelji nisu bili presretni kad sam napustila Pravni fakultet zbog Filozofskog. Dakle, baš ovako kako sam napisala, činilo se kao da sam prevarila jednu osobu od krvi i mesa, radi druge lošije. Ali kad je već počinila takvu glupost i kad maloj već piše na papiru da je Profesor, onda je trebalo da to zaista i postane. Moj prvi intervju za posao bio je fiktivan, neću vam lagati i pričati kako je moja grupa predmeta deficitarna niti da sam prolazila bolje od drugih na testiranjima. Tata me doveo do ulaza u školu, neki ljudi su me odmjeravali, žena u kuti me usmjerila prema ravnateljevu uredu, ravnatelj me dočekao sjedeći u niskoj stolici prekriženih nogu ‘po muški’. Ne sjećam se da sam stigla pozdraviti prije nego je rekao

– Sa’ćemo tebe uhljebit, neka se pape malo odmori.

Kad sam izašla iz školske zgrade, osjećala sam se ko Sonja Marmeladova.

Jedino što moj otac nije tražio novce za sebe, nego za mene. Trebalo je da Ja steknem ekonomsku neovisnost,… ili da vidim što to znači raditi za život,… jedna i druga su fraze koje mi nisu značile ništa. Znam da sam se osjećala prljavo i jadno, i da taj osjećaj i danas vezujem za to radno mjesto.

Od tada, do sada, bilo je dosta tih ravnatelja i ravnateljica, i sto posto znam da tako dolaze i nove cure. Razlika je što žene-ravnatelji nisu ovako izravni. I razlika je što neke cure moraju svoju poziciju platiti same.

To što sam od ovih koji jedu srebrnim žlicama, nije olakotna okolnost. Na stranu što vas svi mrze, mnogi nalaze nastrano zadovoljstvo u tim mržnjama, nazivajući ih zavistima i ljubomorama, jer kao, zavidi se onima koji su bolji. Užasno je to što sami vidite da vam je život laž. A ne znate niti možete znati što je istina. Možete samo prepisivati tuđa rješenja, i truditi se ne ponavljati i tuđe greške.

Ekonomska neovisnost ne može biti cilj, jedino sredstvo. Ali sredstvo za kamo, gdje i kuda?

Kad čujem žene kako trabunjaju o dostojanstvu i o svojim pravima, a naj su jasnije / glasnije, upravo ove iz učiteljske branše, o čemu zapravo govore, što one hoće? Imati više novaca nego neka druga, a isto, ne više, nego muškarac? Žele novac jer je mjerilo uspjeha, kao nekada petice i pohvalnice? Žele kontrolu nad vlastitim životima, a to se u današnjem društvu može ostvariti jedino ako imate novca? A onda, kad se riještite ovisnosti o obitelji, možete jedino postati ovisni o bilo kome za koga mislite da vam može dati nešto, bilo što… Ne razumijem.

Učiteljica moje mame se doslovno udala za svoj posao, društvo je pronašlo opravdanje, prihvatilo stvarnost takvu kakva je. Još prije par sto godina bi je, s pravom, spalilo na lomači, ili makar prognalo iz zajednice.

Napredovalo se, nema što.

Imamo što za slaviti.

4 komentara »

International Mother Language Day | United Nations

https://www.un.org/en/observances/mother-language-day

Svaka dva tjedna, jedan jezik nestane, odnoseci sa sobom i cijelo kulturno i intelektualno naslijede.

Bas da se zapitas, kako to da latinski zovu mrtvim.

Pretpostavljam da je to ona stara prica o historiji koju pisu pobjednici…

… koji zbog prljave savjesti proglase sebe stvarnim zrtvama.

Lingua paterna – sacrificium verum

+

Malo dalje u prenesenom tekstu

Znanje – ili neznanje – odredenih jezika moze otvoriti (mnoga) vrata, ili ih zatvoriti…

+

Kakvo je zlo u odrzavanju latinskoga na zivotu?

(jer, o dobru smo vec govorili)

Komentiraj »

Corona non est

Javlja se dopisnik s podrucja od posebne drzavne skrbi u jutarnju radio-emisiju, “ima kise, nema kise, ima ribe, nema ribe, ima i limuna i vitamina… sezona je…”

Obicnim petcima, vijesti su besplatna mjerenja tlaka i secera za umirovljenike, skolske priredbe ili kakva poznatija licnost na proputovanju, jutros je vijest gripa koja je desetkovala i onako malu skolsku populaciju.

Mogli smo cuti – a vjerojatno ce se kroz dan intervju odvrtjeti jos koji put – ravnateljicu male osnovne skole koja broji jedva 30 daka, kako zdvaja zbog gradiva koje ce se morati nadoknadivati jer u nekim razredima sjedi “i samo po jedan ucenik”.

Novinar ju pita sto je s profesorima.

– Oo oni su tu. Neki smrcu, neki kisu, neki su s temperaturom dosli, ali su dosli! 😇 Moguce je za ocekivati da ce se oni porazbolijevati onda kad se ucenici vrate… 🤒

(A uvijek mogu i u strajk.)

Sta ne ucini gripa, ucinit ce ljubav🌡

… prema radu i miru, znanju, svojem bliznjem te domovini!

Sretno Valentinovo 🌬🌪

2 komentara »