https://sententiaeantiquae.com/2022/01/11/soul-cold-3/
Zanimljiva zamjena roda!
Posebno, molim, pogledajte prijevod rijeci u jedanaestoj liniji odozgor!
Malo o
Ima tih latinskih poslovica o imenima i tituliranjima, npr. Nomen est omen… Ali Nomina sunt odiosa, i drzat cemo se toga pa nastaviti u revijalnom tonu, kako i prilici nasem vremenu.
Pametni su ljudi primijetili kako se uraganima daju zenska imena jer je Ime je znak, ali nikome nije jasno, po kojem se kljucu daju imena novim varijantama novog virusa. Kako se dogodilo da je sa delte, skocio na omikron, odnosno, sto nam se sve presutjelo.
Radi se o slovima grckog alfabeta – govorim ovo za slucaj da niste nikada isli u skolu i ucili, pa recimo, fiziku. Izmedu slova “d”, i slova “o”, ima jos dosta slova. Neka od njih nikad nisu bila zauzeta. Ni na jednom podrucju koje moderna znanost pokriva.
Bas da se zamislis!
Sad vi recite da je maleni korak od o-mikron, do O-mega, i da je to znak da se pandemija blizi svome kraju, ali nije.
Ajmo skupa:
alfa, beta, gama, delta, epsilon eta zeta theta iota kapa lambda mi ni ksi omikron pi ro sigma tau ipsilon fi hi psi omega
Vidite?
Kad je ono navodno spasitelj, navodno rekao, da je on Alfa i Omega, pocetak i kraj, koristio se istim slovima.
Sta nam to sad ovi pokusavaju reci?
😶
Nista kontra Zoom-a
Iako svi stalno ponavljaju da je znanje moc, malo je onih koji stvarno zele uciti.
Kad shvate da nesto ne znaju – kako to i prilici stanju soka, ta ucili smo o tome iz psihologije – idu u poricanje, umjesto da prihvate stvar kakva vec jest da bi se moglo ici u popravljanje i nastavljanje sa zivotom.
Navest cu dvije krajnosti:
– Ja da ne znam?! Ti si taj koji nista ne zna! Ti ces meni govorit’? Pu!
– U redu je, ja ne znam, ali moja pokojna baka je znala i ona je rekla…
Akademska verzija kvazi prihvacanja, na mjesto bake stavlja knjigu. Koju nitko nije procitao.
Dobro je sve, dok god se ne radi na sebi.
Sad, sto je to ‘rad na sebi’, i treba li o tome trubiti naglas?
Po mome nahodjenju, ne. Jer ljudi koji vas okruzuju ce uvijek svemu naci manu ( mozda da bi sebi izgledali pametnijima, ili pokusavajuci u to uvjeriti i vas), oni su jednaki vama (osim ako su iz ove skupine koja ne zeli uciti, tada su ispod vas) i nisu oni bogovi ni sveti petri pa da su u poziciji da odvajaju lijeve od desnih i odlucuju o pravu prolaza.
Sada, kad smo svi na internetu, u priblizno istoj poziciji, slicnih mogucnosti za izrazavanje, to se vidi bolje nego ikad prije. Ovi koji se zale na nemogucnost ‘normalne komunikacije’, zapravo su ovi koji komuniciraju lose.
Kad ste ispred kamere koja vas prikazuje takvima kakvi jeste, sve sto imate ste vi sami. Ne mozete se izvlaciti na galamu, nezainteresiranost, pojedince koji prave nered, tudje cipele ili frizuru, niti cinjenicu da je netko doputovao vlakom i donio sa sobom mirise selendre.
Imate svoj predmet, svoju lekciju, svoje predavanje, svoju prezentaciju. To je to sto je bitno, a ne tko vas voli. I na koji nacin.
Ljudi koji su zaposleni se, u zadnje vrijeme hvale kako su sad upravo sa nekog zooma-a, ili kako su organizirali neku online konferenciju, i sve to uredno slazu u zivotopise i nadaju se makar aplauzu, ako ne i bonusu na nadnicu. Docim ljudi koji rade, koriste i Viber i Skype i WhatsApp i Teams i Zoom i YouTube, bez buke i problema.
Problem nastane kad zaposlena osoba shvati da joj publika zna vise nego sto je ona sposobna dati, pa burgija dok i to ne srusi.
A onda cemo se premjestit na drugu aplikaciju.
Smrt Sokrata
Ovo je originalan tekst:
Ovo je prijevod Kolomana Raca:
[U prijevodu:
Da te stvarno zanima ne bi se nadmudrivao, nego bi se potrudio pratiti ovo sto ti govorim.]
Ovdje je Fedon, u cijelosti, s fusnotama i bibliografijom.
Lumen
Sinoc je u mom dijelu grada na par sati nestalo struje. Palo mi je na pamet, prije nego sto sam se uspanicila, da se radi o nekakvoj akciji podrske nekome kome je onemoguceno da glasom izrazi svoj stav, ali…
…ali, mediji su citavi dan samo brojili mrtve i zarazene, s izuzetkom brojenja prosvjednika svih vela, i necega sto je netko napisao na fejsu. Bas tim redoslijedom: od veceg broja prema manjem.
Da je vani nevrijeme, ne bih bila znala da nije bilo vremenske prognoze, tako da niti nestanak struje nisam mogla povezati s gromom koji je mozda opalio kakav stup ili zicu.
Dakle, uspanicila sam se: sve sto mogu, znam i posjedujem, vezano je elektrikom, elektronski i elektronicki. Frizider je pun hrane koja ce se pokvariti jer je necu moci skuhati jer je kuhalo, pecnica, multipraktik i toster na struju. Onog trena kad sam uzela tablet da vidim moze li se nabaviti, i postoji li uopce, toster na baterije, iscijedila se baterija tableta. Ajfon je bio na punjacu, u momentu samog zamracenja, i jos ne znam kakav ce to ucinak imati na nj.
Sad me pitajte za zarulje i sijalice.
Pogledala sam kroz prozor, kvart je bio ugodno miran.
Svijetlilo je T od telekoma, ali ne i plus od ljekarne. Svijetlile su macje oci tamo gdje su poceli radove na cesti, ali ne i semafori. I jasno se vidjela linija od koje zapocinje drugi distrikt, jer tamo kod njih zivot nije stao.
Pa onda recite da bog nije politicki. Zivot da ne bira. I svi da smo isti.
Nestanak struje je podsjetio na krhkost zivota, jos i vise od virusa kojim nas sad strase. Jasnije se vidi, bolje predocava, kako je to zivjeti u mraku, u strahu, u neznanju.
Pretpostavljam, zato prosvjednici pale lampione, a policija ih privodi.
Pretpostavljam, zato jos uvijek ima onih koji govore da je Tesla bio budala, ludjak i gubitnik, i nedajbozenikome.
Tesla je iz nicega upalio svjetlo. Doslovno iz zraka. Cisto, prakticno, (gotovo) besplatno i jednostavno (za upotrebu). Svima, a ne samo odabranima.
Kad imate samo jednu zaruljicu, cijela kuca je u svjetlu.
Sjeca li se jos itko petrolejki? Kako mirisu i sto se sve s njima moze? Koliko su kostale i koliko je ljudi znalo njima rukovati? Tko je uopce smio? Ima li ih joste?
Sad zamislite, da je vise ljudi poput Tesle.
Ali on je umro jadan, siromasan i napusten, sigurno cete reci.
Ne, nije. Bio je vitalan i lucidan, cak i u dubokoj starosti. A pogledajte danasnje starce koji zive u strahu, stalno gledajuci tko ih sve gleda i sto misli o njima i njihovima.
Jer, neprijatelj stalno vreba, i neprijatelj nikad ne spava, pa se treba biti budan i spreman. O kakvoj budnosti se tu govori? Iz kojega mraka i tko nas to napada?
I zbog cega ovu propovijed objavljujem na ovom blogu?
Prevelika i premocna je odgovornost na obrazovnom sistemu: ljudi koji tamo rade doslovno mogu upaliti svjetlo u glavama, ali radije ga gase. Uglavnom iz straha, ljubomore, ili ne zeleci priznati vlastito neznanje.
Jednako kao sto ljudi iz medija radije na prste broje druge ljude, i prepricavaju tudje svadje.
Jednako kao sto ljudi iz odrzavanja, zapocinju radove na cesti u jesen. Kada krenu prve kise, pa dok ne postanu grmljavinski pljuskovi, tada je pravo vrijeme za podebljavanje linija na raskrsnicama.
Prije nego netko kaze: the winter is coming…
…
Sretna Hanuka!
Hibris
Aktualna borba za život, brojenjem mrtvih i bolesnih, iznjedrila je pitanje:
Ako je smrt nešto što je loše, zlo i nepoželjno, što je onda dobro i poželjno? Besmrtnost?
Besmrtnost je suprotnost, dakle?
Besmrtnost.
Odvajkada su se miješali eliksiri i serumi, ali oni samo donekle olakšavaju patnju(?), i nisu jamstvo – (dugo)vječnosti(?).
Besmrtnost je od davnina bila svojstvo samo bogova, a čovjek koji joj je težio i nastojao je zadobiti, bivao je kažnjavan na najokrutnije načine.
🦄
Na linku ispod možete poslušati priču o tome kako je Aleksandar Veliki tražio (i našao!) besmrtnost:
ECCL 2021
Kao i prošlih godina, i ove će se održati testiranje u okviru European Common Framework for Classical Languages.
Testovi se provode na dvije razine: Vestibulum (1-2 godine učenja) i Ianua (3-5 godina učenja).
Prijavni obrazac je na ovoj adresi: https://forms.gle/U2T7xajPBJBWrSw69, a fond znanja koji se od pristupnika očekuje nalazi se na sljedećim adresama:
– grčki – Vestibulum i Ianua:
https://www.euroclassica.eu/fileadmin/DAM/Gegenstandsportale/Latein/Dateien/Euroclassica_documents/EGEX_required_knowledge_2020_06_29.pdf
– latinski – Vestibulum:
https://www.euroclassica.eu/fileadmin/DAM/Gegenstandsportale/Latein/Dateien/Euroclassica_documents/ECCL_Latin_Vestibulum_end.pdf
– latinski – Ianua:
https://www.euroclassica.eu/fileadmin/DAM/Gegenstandsportale/Latein/Dateien/Euroclassica_documents/ECCL_Latin_Ianua_end.pdf
Ja, Klaudije
Danasnja emisija hrt-a “Dogodilo se na danasnji dan”, podsjetila je na rimskog cara, koji je bio nesigurna govora i hoda, te zbog toga cest predmet poruge.
Prigoda za podsjetiti se na cinjenicu, koliko je ljudska svijest evoluirala od vremena, kad je pater familias imao vlast usmrtiti (ili izloziti) dijete (clana obitelji) s kakvim tjelesnim deformitetom, do vremena kad je sepavac i mucavac Klaudije postao carem. A onda od vremena sepavih, gluhih, mucavih i slijepih careva i kraljeva, koji su unatoc povlastenim polozajima u (svojim) drustvima, ipak bivali predmetima poruge, pa do danas, kad vecina ljudi ipak razumije da nije pristojno smijati se nekome u lice.
Druga cinjenica, da ruganje vecina odradjuje iza ledja, potajno i u strahu, mogla bi biti upozorenje o postojanju drugacijih vrsta invaliditeta, koji su daleko uznemiravajuci, ali koji jos nisu uzeti za ozbiljno, niti kao takvi, imenovani.
Bez sumnje, radi se o deficitu – necega.
Htjeli ne htjeli, morate priznati; Klaudije, koji je imao jednu kracu nogu, ili onaj drugi, koji je bio slijep, u ovoj su igri u prednosti. Vidjelo se, ocito je bilo, sto njima nedostaje. Um, razum ni maniri, sigurno ne.
Robert Burton, Anatomija melankolije 2.4.1.1.
Netko je rekao da liječnici ubiju isto onoliko ljudi, koliko ih spase, ali tko zna Quot Themison aegros autumno occiderit uno? Koliko ubojstava počine godišnje, quibus impune licet hominem occidere, jer im je dozvoljeno da nekažnjeno ubijaju ljude, i čak bivaju nagrađeni za to.
Postoji poslovica da svaki liječnik, mora imati i svoje groblje.
Mnogi ljudi koji su se razboljeli, na sreću su uspjeli izbjeći nadzor liječnika, onda kad ih je on sam napustio, i ostavio da Bog i priroda riješe stvar: kao što je Plinije Stariji rekao, svaka je boljka ili izlječiva, ili neizlječiva, čovjek se ili oporavi, ili umre. U prvom i u drugom slučaju, ljekarništvo je nepotrebno. Ako je boljka smrtonosna – neće se moći izliječiti. Ako pak nije, tijelo se samo pobrine da izbaci ono što mu smeta. Ne, nije to nikakvo umijeće, niti zaslužuje ime prirodne znanosti, kao što Pet. And. Canonherius, koji je i sam veliki učenjak iz tog istog plemena, objasnio u 16 točaka: to je trgovina, i varalice rade da zarade. Juridicis, medicis, fisco, fas vivere rapto: to je pokvarena trgovina, a ne umijeće, vještina, ni profesija; sve je zlo i naopako, neprilično i nesigurno; i sve u svemu više je od toga štete nego koristi.
Sam je vrag bio izumitelj toga:
Inventum est medicina meum – rekao je Apolon. A tko je bio Apolon, nego vrag.
Stari su Grci iz toga napravili umijeće, potpuno zaluđeni Apolonom i njegovim proročištima, prorocima i svećenicima. Ako je vjerovati Varonu, Pliniju, Columelli, najveći dio njihovih čarolija izišao je baš iz Apolonova kulta. Njegov sin Eskulap, kojem su dignuti mnogi hramovi, izliječio je mnogo poznatih ljudi, ali činio je to pomoću čaranja, vradžbina i uz pomoć nevidljivih duhova.
Memento mori! na steroidima
Postoji izreka: Every cloud has a silver lining. Svako zlo za nekakvo dobro. A postoji i ona: Malus omnia in malo vertit.
Zao čovjek, sve okrene na zlo.
Slušam na svim vijestima: na isti način na koji se broji mrtve i zaražene virusom bolesti covid-19, broje se ulasci i izlasci turista iz zemlje, broje se noćenja i broje se sunčanja,…
…a Ministarstvo obrazovanja i pripadajuce agencije, na isti način i u istom tonu, planiraju novi početak nastavne godine.
I zaista, upitate li se i vi, makar ponekad, jesu li to živi ljudi koji broje, zapisuju, čitaju i komentiraju druge – žive ljude. Broje li na prste, trljaju li dlanove.
I čemu?
Zbrojivsi statistike, odgovorni odgovorno tvrde da puno posto učenika smatra da je nastava koja se provodila u učionicama, kvalitetnija od one koja se provodila na daljinu, i da zeljno očekuju povratak u zelene klupe…
…pod uvjetom da ne moraju nositi maske. I da ih se ne prisiljava na cijepljenja.
Ako se, slučajno, pitate, sto smo mogli preko praznika promijeniti, naučiti, čega se sjetiti…
Mozda činjenice da smo svi smrtni. Da nemamo na raspolaganju svo vrijeme svijeta. Da smo dosli s rokom trajanja. I da to trajanje ne treba trositi na gluposti.
Je li bitno, cijepiti se ili ne? Primili smo do sad ne znam koliko cjepiva, neka vec po rodenju. Primit cemo i ovo. Netko ce podnijet dobro, netko nece. I sto sad?
Jesu li bitne maske i razmak od dva metra? Meni da. Ja ne zelim da me nepoznati ljudi dodiruju, unose mi se u lice i pljucaju dok mi govore nesto sto me ne zanima. Ali do prije par godina sam ih trpjela. Otrpjet cu opet. Ako bas moram.
Moram li?
Gleda li tko – od ovih koji odlučuju – ljude, djecu, prirodu i drustvo, ili samo brojke?
Razumiju li da, iako nismo svi isti, svi zivimo u istom elementu, i mi i ovaj novi virus? Netko ce ga osjetit vise i bolje, netko nikako i gore. Netko ce ga siriti dalje, netko ce ostati odgovorno doma. Dajte istu sansu svojim učenicima, imajuci u vidu da nisu svi isti: tko zeli stjecati znanje, neka i dalje uči preko zooma ili youtubea, bez strasenja upisivanjima izostanaka i razrednim ispitima. Kome je do dokazivanja, neka se dokazuje i takmiči sa sebi slicnima u onome sto ga stvarno zanima, i u čemu je dobar, a ne u stvarima koje mu zadaju skromne učiteljice, po traktatu birokrata koji mu je izdiktirao netko, koga nitko nije čuo. Jer, svi smo mi isti. Prolazili isto to, i sta nam sad fali. (Nista, osim sto nisi bice, nego si broj.)
A, tko se zeli druziti, siroko mu polje!
Nije takmičenje svrha obrazovanja. Niti je to druzenje.
To su nuspojave. I one, ovisno o načinu na koji su tumačene, I na koji su provodene, mogu biti dobre i mogu biti lose.
Slobodno i njih popisite, ali nemojte od tih popisa raditi nove propise za iste sve isto sve.
I pogotovo ne idite u completely different krajnost.
Prilika jest povijesna, zabogamiloga, zasto svi prizivaju novo isto staro?!
Za ljetnu lektiru imam malo Platona, a vi pogledajte, treba li nam novi prijevod.
Pročitaj Fedona u cijelosti: Platon,_Fedon
pollex.hr 