pollex.hr

metodika u nastavi klasičnih jezika

Schola Latina MMXX

Za više informacija, kliknite ovdje

(https://scholalatina.it/en/scholae-aestivae-in-italia-mmxx/?utm_source=sendinblue&utm_campaign=Scholae_aestivae_in_Italia)

Obrazac za prijavu je ovdje

(https://scholalatina.it/en/application-form-scholae-aestivae-in-italia/?utm_source=sendinblue&utm_campaign=Scholae_aestivae_in_Italia)

Komentiraj »

Smart ass Socrates

Priča o pametnom magarcu

Jednog je dana, stari magarac upao u bunar. Bunar je odavno presušio, a i nije bio odveć dubok, ali magarac nije mogao izaći iz njega. Počeo je revati sažaljivo. Nekoliko seljana  je čulo zov, i zajedno s vlasnikom magarca, potrčalo da vide što se dogodilo. Mago je nastavio s revanjem, još jače, jer se bojao da će uginuti tamo dolje, ali ljudi su rekli:

  • Glupo magare, samo ti revi, ionako si star i beskoristan, niti te možemo prodati, niti što raditi s tobom. Ionako smo namjeravali zatrpati bunar, pa možemo to učiniti i sad.

I tako su odlučili zatrpati bunar i magarca pokopati živa.

Svaki put kad bi ubacili lopatu zemlje, magarac bi je stresao s leđa i popeo se na gomilu koja je padala. Kako je gomila zemlje postajala viša, to je mago bio bliže spasu. Seljani su pomislili:

  • Vidi ti, pametnoga magarca.

Kad se površina s jedne strane izravnala s tlom, magare je elegantno išetalo. Oduševljeni vlasnik ga je pokušao zagrliti, ali magarac ga šupne ravno u lice i pobjegne na slobodu.

🙂

Sokratovo sito

Jednom je netko htio Sokratu ispričati trač o Diogenu, ali Sokrat ga je zaustavio:

  • Prije nego mi bilo što kažeš, provuci to kroz ova tri filtera…
  • Koja su to tri filtera – upitao je čovjek.

Sokrat odgovori:

  • Najprije, je li istina to što mi želiš ispričati?
  • Pa, nije, – odgovori ovaj – netko mi je to upravo ispričao i nisam provjeravao.
  • Znači, ne prolazi prvi filter. Sad te molim, je li to što mi želiš reći nešto lijepo?
  • Neee, upravo suprotno. Baš zato ti to i želim reći.
  • Oh, – reče Sokrat – ne prolazi niti drugi filter. A da nije to što korisno?
  • Ne. Samo sam ti želio reći…
  • Žao mi je – uzdahne Sokrat – ne zanima me…

 

Izvor

Komentiraj »

Sylvester Stallone u obrazovanju

Napredovalo se! Nitko ne može reći da još nismo izašli iz pećine, i da se tek trebamo učiti pismenosti.

Dakle, administrator web stranice Petrove škole nas je već u petak obavijestio da će u ponedjeljak, djelatnici i osoblje biti u štrajku, osim nastavnika koje će držati nastavu po uobičajenom rasporedu! Do sada smo vijesti ‘ima škole – nema školebili obavezni pratiti preko TV-a. A zamislite, šta bi bilo da nemamo televizor.

Po uobičajenom rasporedu‘ znači da će u ponedjeljak imati predsat iz izbornog predmeta Njemački jezik – to predaje cura koja radi na ugovor, ne znam kakav, osim da nije stalno zaposlena u Petrovoj školi; a onda peti sat vjeronauk – to predaje cura koju zapošljava župa, a ne županija. I jedna i druga, naravno, imaju svoju savjest i svoju volju, ne vjerujem da su ni na jednu ni drugu vršeni pritisci u smislu raskida ugovora o radu u slučaju da se solidariziraju s većinom. Može im se samo skinuti kapa zbog hrabrosti, iako nekome može izgledati kao sebičnost, škrtost i kukavičluk.

Najprije, želim napisati kako je Petar, kojem je sada petnaest godina reagirao na obavijest, koju nitko ne potpisuje, dakle, ni ravnatelj ni sindikalni povjerenik, dok je web admin odjednom postao anoniman.

  • Koji qwerac, jel moram ja se dizat ujutro na predsat, pa onda čekat na zidiću sve do podne vjeronauk?! Šta ne uzmu godišnji? Nek otvore bolovanje, to im se isto plaća!

Mogao je, naravno, ravnatelj, koji ne smije u štrajk jer je on poslodavac i time ne može biti u sindikatu koji bi trebao štititi i zastupati radnička prava prema i od poslodavca, ispalo bi da mu treba zastita od njega samoga – ovo ‘tumačim’ laičko logički, ali vi provjerite u Zakonu – podesiti raspored na način da i radnicama koje hoće raditi osigura njihovo pravo na rad, i učenicima koji žele učiti omogući siguran boravak u školi, ali nije.

Lakše je naći izgovor za nerad, nego pokušati uraditi nešto, bilo što.

Petrov je tata momentalno odlučio da Petar, naravno, u ponedjeljak neće u školu, ali neka ne zuji okolo tako da mu možemo pravdati izostanak.

Nekako imam dojam da su zbog ovakvih stvari pristojni ljudi ono prije 70, 80 godina bježali u šumu.

Neustrašivi borci za nešto svoje, su običan narod stjerali u ilegalu. Kako nam se to dogodilo?

Ali nije samo ta činjenica isprovocirala ovaj post, naime, dobronamjeran netko mi je poslao snimku grupice profesora sa zadnjega prosvjeda kako pjevaju ‘Gaudeamus’, u smislu ‘vidi kako se mi borimo, a di si ti’.

Poslušala sam pažljivo, jedanput, dvaput. Točne riječi, ali malo drugačija melodija od one na koju sam navikla. Zbog toga sam. naime, i pomislila da su prilagođavali tekst, prilici. Međutim nisu. Ono dvoje ljudi koji bi to mogli, ne idu na ovakve prosvjede. Ovi koji idu vjerojatno misle da latinski i tako i tako zvuči pametno, otmjeno i s porukom.

Strašno me, strašno sram.

Kad me Petar pita, a je li, zašto oni uopće prosvjeduju, lakše mi je reći zbog 6,11, nego zbog dostojanstva, iako ni jedno ni drugo ne znače ništa.

Ne znam kako ću, kad ovo prođe, podnijeti da mu ovakvi tumače matematiku, a kamoli koji društveni predmet.

Taaaakoooo da….

… ni Rambo, koji je, u svoje vrijeme, utjelovio na filmskom platnu, jednog od sindikalnih čelnika iz vremena kad je štrajk bio opasan posao, ne bi mogao riješti ovu zavrzlamu.

Borio se jako, borio žestoko, i nitko ne može reći da uspio nije, do pobjede doći. U mojem srcu i mislima i dalje on je jedini akcijski heroj, ne Herkules, ni Cinegir, Horacije Koklo.

Roki Balboa!

Sad svaki radnik ima svoje zakonsko pravo na štrajk!

Ne mora imati razloga za nj, ali pošto ga ima, šteta da kupon propadne.

 

Komentiraj »

the Wall

Ravnatelj skole mojeg necaka je odlucio iskoristiti vrijeme strajka djelatnika (jer on ipak ne smije sudjelovati i mora to nekako dati na znanje), te dovrsiti gradevinske radove koje nije mogao ostvariti za vrijeme ljetne stanke koja samo ucenicima traje tri (brojkom: 3) mjeseca, iako se to u javnosti (stvarnosti) percipira drugacije.

Za pretpostaviti je da je to uobicajena praksa. A opet, mozda je ovaj jedan koji misli samostalno i ne boji se djelovanja s tim u skladu.

Ono sto hocu ovdje zabiljeziti je reakcija mog necaka, koji zaista jest tipican srednjoskolac, za razliku od rav.a, koji tipican mozda i nije:

– Nema u sk. zive duse, samo neki siptari krpe rupe po fasadi. Koja je ovo zemlja!?

Pitanja i zadatci:

1. Koliko bi vas pomislilo da mali nema kucnog odgoja, odnosno, da ga odgajaju ksenofobi?

2. Vidi naslov posta: “We don’t need no education…”, i po volji, povuci paralelu sa strancem na skeli na skoli!

3. Nastavno na zdk. 2.: U domaji posla nema, ljudi bjeze u bogate zapadne zemlje, a nekom je u nas Zapad, ergo, posla ima ali ne mogu svi bit direktori, -> direktori su educirani a sljakeri nisu -> i sljakeri su educirani ali ne mogu nostrificirati diplome -> vrijedi li nostrificirana diploma ista? -> koliko voda svijetu treba, a koliko sljedbenika vodi treba? -> zasto bi educiran covjek slijedio ikog? -> kome treba edukacija?

4. Obiljezismo ovih dana obljetnicu pada berlinskog zida, a na prosvjedu ucitelja, nastavnika i profesora se pojavi transparent na kom pise:

MI GRADIMO, A VI RUSITE!

Stvarno nepristojno od mene sto dovodim u svezu ove dvije stvari.

p.s.

Jutros me nasla jos jedna posla koja nije latinska:

One who doesn’t move cannot feel the shackles.

U nas se stalno nesto muva, takav je bar dojam, al sveisto je glavna ona “Ne ljuljaj brod!”

p.p.s.

U podlozi je Nirvana “…Teen spirit”

1 Komentar »

Pulsate et aperietur vobis*

Simpaticno je koliko ljudi (jos uvijek traje) podrzava strajk prosvjetara, a navija za to da vladajuci ne popuste.

Samo da se podsjetimo:

– predizborna je godina (iako je prosvjetiteljsko, placeno strajkanje pocetkom prvog polugodista u .hr tradicija), trzi se izmisljenim problemima

– period izmedu ljeta i bozicnog svjetla treba osvjetlati, makar su obrazi k’o opanci. Bas tim vise.

– obecah da se (ovdje!) vise necu bavit drustvenim paradigmama, ne svrbe me prsti, cisto me sram sto se jos nije sjetio nitko, zato samo dajem natuknice:

nije mi jasno, malo dalje niz ulicu ima ljudi koji rade, zapravo i zaista stvaraju nesto, a da im se ne placa,… ima ih koji trpe neopravdano svakakva ponizenja za jako male ili za nikakve pare,… ima ih i koji trpe za jako velke nofce (jako mi Vas zao, gospodo predsjednice, ministrice, ako Vam sto znaci, evo ja znam i priznam Vam da krivda nije Vasa),… a eno su nasi prosvjetari izumili da dostojanstvo stoji par stotina kuna koje ce im pomoc da spoje do penzije!

Sta ti je kad si hoces dizat cijenu ulazuci u zenu! Znate ono kad njoj zafali za frizuru, carape il kafu, pa se umiljava, sad joj mozes rec’ pitaj sefa! A sef stavio u Zakon kako, zasto i na koji nacin – sve joj lijepo pise, pa sto da ne procita kad ju se vec naucilo da cita?

A para nema? Nevermind, nastancace se!

Samo za nju.

Znate ono, jako smo patrijarhalno drustvo,… ma naravno!

Strasno mi je zao ove nove sindikalne nesto nesto koja se naslikava po televizijama umjesto ona dva tri otprije antipaticna muskarca.

Exploatacija hardkor.

A znate ono kad se kolektivno zgrazamo kako neka primitivna plemena tjeraju cak i djecu da rade da zarade!

U nas, nasa sve odrade mukte.

________________________________

*U Starome pise “Ne prosjaci sine, obrazovan i odgojen covjek toga se kloni.” (sirah, 40, 28-30),

a u Novome “Trazite i dat ce vam se!” (mt, 7, 7-9)

Po novome, u skolama se uci citanje s razumijevanjem, sto je jako dugacka rijec, a i rasteze se.

Ne znam sto se sad uci na vjeronauku. I inace, ne samo dok regularci prose.

Kako god da stavim:

Malus omnia in malo vertet.

Komentiraj »

Fw: ECCL 2019 & CUC 2019

Iako bi se mogle uvrstiti u nekakvu teoriju urote, sigurna sam da ove dvije obavijesti, to nisu:

naime, večer uoči štrajka u hr.skolama, poslani su pozivi svim učiteljima i nastavnicima da sudjeluju, zajedno sa svojim učenicima, u dva zaista simpatična projekta (u svoje vrijeme radila sam oba 🙂 uvjerila se na vlastitoj koži u onu drevnu mudrost da entuzijazam ne može zamijeniti stručnost, iako se druga, za razliku od prvoga dade fingirati, te da je onaj koji kritizira uvijek u daleko boljoj poziciji od onoga koji pokušava raditi. moguće su zato bezrazložni štrajkovi tako popularni. ILI da skratim: ako vam je teško raditi – napravite mjesta onima koji će moći)

U nastavku možete pročitati pisma obavijesti:

🙂

Poštovane kolegice, poštovani kolege,

kao i prošlih godina, i ove će se održati testiranje u okviru European Common Framework for Classical Languages. Testovi se provode na dvije razine: Vestibulum (1-2 godine učenja) i Ianua (za 3-5 godina učenja).
Srdačno pozivam Vas, Vaše učenike i ostale zainteresirane da se uključite i sudjelujete u ovom projektu, koji se odvija u 26 europskih zemalja pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Bit ćemo zahvalni ako proslijedite informaciju i kolegama koji nisu dobili ovaj email.

Testiranje će se održati u srijedu, 27.11.2019., a zainteresirane molim da do 31.10.2019. ispune prijavni obrazac na ovoj adresi: https://forms.gle/JMYFQrBvPt8gH8ep8

Početkom studenoga javit ćemo se prijavljenima s daljnjim uputama. Nakon objave rezultata certifikati će biti poslani nastavnicima elektroničkim putem, nakon čega će ih oni isprintati i uručiti učenicima.

Srdačan pozdrav,
Šime Demo

🙂

CARNET i ove godine organizira nagradno natjecanje za škole čiji će predstavnici sudjelovati na ovogodišnjoj CARNET-ovoj konferenciji za korisnike, pod nazivom “Osmisli sat i izradi plakat“.

Pozivamo osnovne i srednje škole da prihvate izazov i sudjeluju u nagradnom natjecanju, osmisle nastavni sat i prikažu rezultate toga sata na digitalnome plakatu. Dvije osnovne i dvije srednje škole, koje prema ocjenama stručnoga Ocjenjivačkog suda prijave najbolji plakat, osvojit će vrijedne nagrade!

Prijave za sudjelovanje na nagradnom natjecanju traju do 21. listopada 2019. godine. 

Podsjećamo, u tijeku je registracija na CARNET-ovu konferenciju za korisnike koja će se pod nazivom “Na granici mogućega” održati od 6. do 8. studenoga 2019. u Konvencijskom centru Šibenik. Prijave na konferenciju traju do 18. listopada, a više informacija o kotizacijama, smještaju i prijevozu možete pronaći na mrežnim stranicama CUC-a.

 

Pridružite nam se na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike i pomaknimo zajedno granice mogućega!  

Prijavite se!
Komentiraj »

Virtual tours make it easier than ever to see all the Vatican has to offer — Aleteia

https://aleteia.org/2019/10/07/virtual-tours-make-it-easier-than-ever-to-see-all-the-vatican-has-to-offer/

Komentiraj »

Divković

Divkovic_Latinsko-hrvatski_rjecnik-za probu

(Pravi Divković, svih 1160+ stranica, samo za vas :). Nisam ga sama skenirala, samo se nadam da će, tkogod da je, u skorije vrijeme, iznaći bolje rješenje za prelistavanje. Iako, ne bunim se, nipošto. Korisnijih stvari i inače nalazijah, dok tražijah nešto sasvim stoto. Sretno vam listanje!)

2 komentara »

2x

(jos jedan 21+ post, u kojem se raspravlja o tom je li pro life, zapravo contra naturam)

Ljeto jos nije gotovo, a skola je pocela. Grc u zelucu, dodatno pojacavaju reklame koje prikazuju sretnu djecu u skolskim klupama, bilo da su narucene od strane trgovaca skolskim i uredskim priborom, ili od resornog ministarstva*. Vrtim glavom, ali u stvarnom svijetu ne nalazim takvu srecu. Potrebu za izgledanjem sretnim, da. Nikakvo cudo sto smo svi na kemikalijama.

Prigodno, ministrica se pojavila na TV-u, u posebnoj emisiji. Prigodno, predsjednica, i ini politicari, svaki u svojoj mjesnoj zajednici (pa onda kazu ‘sekularna drzava, sekularna skola’ – nisu skole politicke, a stranka, nije isto sto religija. o etimologiji citajte u sljedecem nastavku).

Ne znam, mislite li i vi, kad je vidite ‘evo jos jedna plavusa, koja misli da je ucila za ispite’…

…medjutim, ministrica ima pravu boju kose…

Inace sam protiv toga da se (svaka) reforma kritizira prije nego zapocme, ali ono sto mi smeta, jest da nitko ne govori / ne zna / ne interesira se za ono sto ce se stvarno promijeniti, toliko, koliko za postotak rasta koeficijenta na nadnicu, koja je i do sad bila nedefinirana.

Mozda sam naivna, ali vjerojatno do bola glupa, sto cu opet ponoviti da ljudi koji imaju tako velik, jak i snazan utjecaj na buducnost nacije, svijeta i zivota, ne bi smjeli biti oni koji ce raditi za postotak. Skola nije pogon. Ljudi nisu potrosni materijal. Niti produkt. Mozemo li jedanput poceti od toga da priznamo da pojma nemamo sto ce ta buducnost donijeti. Realno, ona ne postoji. I ona je sad. Zbog cega zagorcavati. Zasto pretpostavljati. Ili predvidjati.

Ali,

vratimo se na temu, a tema je ova: Mlada kolegica, koja sama nema nikakvog zivotnog iskustva, ali poucava u skoli za zivot je rekla nesto poput ‘nas posao je izvesti mlade ljude na pravi put”. Zvuci lijepo, plemenito i hrabro. Ali kako izvoditi nekog na pravi put, ako ne znas na kojem si putu ti sama. Zato kazem “hrabro”. Trebas biti hrabar, ili lud, ili dozlaboga neosjetljiv (ili da ne budemo iskljucivi, sve od toga) za izreci, kamoli pokusavati raditi tako nesto. Tvoj put je pravi? Oh, a radis: zasto? Da bi danas-sutra svi mogli raditi u skoli.

Beatus vir qui non abiit in consilio impiorum, et in via peccatorum non stetit, et in cathedra pestilentiae non sedit;

2 sed in lege Domini voluntas ejus, et in lege ejus meditabitur die ac nocte.

3 Et erit tamquam lignum quod plantatum est secus decursus aquarum, quod fructum suum dabit in tempore suo: et folium ejus non defluet; et omnia quaecumque faciet prosperabuntur.

4 Non sic impii, non sic; sed tamquam pulvis quem projicit ventus a facie terrae.

5 Ideo non resurgent impii in judicio, neque peccatores in concilio justorum:

6 quoniam novit Dominus viam justorum, et iter impiorum peribit.

“Beatus vir”, prvi od psalma, u nasoj tradiciji naslovljen “Dva puta”, neka bude motivacijski post, za ovu sezonu.

Zao mi je sto se u skolama ne cita, nego se provjerava. Zao mi je sto se ne razmislja, nego se uci kako razmisljati. Zao mi je sto se ne zabavlja, nego se izgleda zabavno, koliko god da to zvucalo neprimjereno. Meni je ucenje radost, dok god nisam pod pritiskom da moram paziti na to kako drugima izgledam. Ako me razumijete. Ali opet, sjedenje i guljenje lakata je za nas koji ne mozemo trcati. Ne znam zasto ne bismo pustili one koji to mogu, da budu dobri u tome u cemu po prirodi jesu.

Da, diploma ce nam svima kruha donijet…

nacrtanog, ili od plastelina?

avionom, ili svemirskim brodom?

I da, dotrcali su brze… i sto sad?

_______________

*od ove godine ide agresivna medijska kampanja za ‘skolu za zivot’. nekako si mislim, treba li zivotu reklama. skoli ocito da. treba li zivotu skola? ili je stvar obratna?

4 komentara »

J. V. Sadhguru o obrazovanju

Današnji svijet više ne mari za ljude, sve se vrti oko ekonomije.

Ekonomija je postala veća od nas samih, a mi činimo sve da se motor nikada ne ugasi. Obrazovanje je traka za proizvodnju kotačića tog velikog stroja. Pošto ne smijemo dopustiti da stroj stane, naša djeca moraju biti rezervni dijelovi i gorivo koje je potrebno da se sve vrti kao i do sad.

Postoje studije koje govore da je dijete nakon dvadeset godina formalnog obrazovanja i stečenog doktorata, nepovratno izgubilo sedamdest posto svoje inteligencije. Radi se o tom da smo zamijenili edukaciju, za informaciju. Ako nakljukate mozak s previše informacija, mogućnost da razvijete inteligenciju je definitivno izgubljena. Ono što skupimo iz okruženja, i ono što u stvari jesmo, treba biti odvojeno.

Ono što ja u stvari jesam, ne bi smjelo biti pod utjecajem onoga što sam kroz vrijeme akumulirao: pa bilo to nešto materijalno, ili u vidu informacija ili dojmova.

Ne miješajte intelekt i inteligenciju

Svrha edukacije je proširiti horizonte, samo što se to u većini slučajeva ne dešava.

Što su ljudi obrazovaniji, to su u gorim odnosima sa svima oko sebe. Oni koji nisu toliko obrazovani, mogu sa svima naći zajednički jezik. Onog trena kad postanete obrazovani, izolirate se, jer je to priroda intelekta. A današnje obrazovanje je u potpunosti orijentirano na intelekt. Nema drugih dimenzija inteligencije. Zamijeniti intelekt za inteligenciju je ozbiljna greška. To je kao da pokušavate voziti auto sa samo jednim kotačem, umjesto sa sva četiri.

Intelekt može funkcionirati samo ako ga podupire memorija. Odnosno, intelekt funkcionira samo preko onoga što ste akumulirali. Kad biste ostali bez memorije, vaš intelekt ne bi bio ni od kakve koristi.

Ali, unutar vas, postoje druge dimenzije inteligencije kojima memorija nije potrebna. Ako se obrazovni sistem ne fokusira na aktiviranje tih dimenzija, stvorit će radnu snagu, ali ne i ljude*.

Samo najbolji bi se trebali baviti obrazovanjem

Ali više nego samim sustavom, morali bi raditi na onima koji nose taj sustav. Kad bi to uradili, svaki sustav bi radio kako treba. Ako nas zaista zanima bolja budućnost, samo bi najbolji ljudi na svijetu trebali raditi u obrazovanju. Ono što je djetetu potrebno je inspiracija, a ne samo informacija. I moramo potpuno odustati od ideje davanja instrukcija.

Mislite da morate nekom davati instrukcije (poučavati ga) samo onda ako mislite da je manje inteligentan od vas, a to je velika pogreška. Postoji dovoljno znanstvenih dokaza koji pokazuju da trinaestogodišnjak nije ništa inteligentniji od djeteta koje još ne ide u školu. Jedini razlog zbog kojeg mislimo da smo inteligentniji su podatci koje smo prikupili i kojima se razbacujemo pred djetetom. Umjesto poučavanja, trebamo nastavnike koji će nadahnuti i prenositi ono što im je zaista važno. Jedino tada će dijete sjediti i slušati, a školovanje postati smislen proces.

Na inteligenciju se ne treba utjecati, treba je poticati, tako da osoba postane aktivna, sposobna prilagoditi se i činiti što je prikladno. A to je bit inteligencije.

Ali, današnji sustav obrazovanja ima tendenciju da uvjetuje inteligenciju na ovaj ili na onaj način. Kad se na ljudsku inteligenciju ne bi pokušavalo utjecati, kad bi se dopustilo da se sama razvija, svaka mala stvar bi mogla postati vatromet! To i jest razlog zbog kojeg postoje ljudska bića – poboljšati život, na način na koji ni jedno drugo biće nije sposobno.

Međutim, sve se vrti oko ekonomije. Što će donijeti novac, osnovno je pitanje. I ako to ne uklonimo iz obrazovnog sustava, imat ćemo proizvodnu traku, ali ne i edukaciju.

Obrazovanje nije proizvodna traka, organski je proces. Ne možete stvarati školu neovisno od društva u kojem se nalazite. Jesmo li kao društvo sposobni stvoriti eko-sustav pogodan za razvoj djece na najbolji mogući način? To bismo se svi trebali zapitati. Hoćemo li nastaviti s ovim što se nama dopada, ili ćemo postati svjesni da svaka naša sadašnja radnja utjeće na buduće generacije? Jako je važno da se to zapitamo, jer odgajanje djece nije samo stvar učitelja, roditelja, obrazovnog sistema, stvar je društva u cjelini.

izvor

___________________________________________________________________________________

*u originalu piše “genius”

 

Napomena prevoditeljice:

Čini se kao nemoguća misija, pogotovo kad dođete do kraja teksta, gdje kaže da je obrazovanje odgovornost društva koje se vrti oko tržišta, ali neka!

Obavezno pogledajte video iz originalnog teksta, i poklikajte linkove.

7 komentara »