pollex.hr

metodika u nastavi klasičnih jezika

TGiF (13th)

Sa svoje strane, zelim dodati da ovo ide vise roditelje, no ucitelje. U utrci da osiguraju hranu na stolu i megabajte u mobitelu, zaboravili su da su potpunim strancima dali dopustenje da im modeliraju potomke na svoju sliku.

Kad covid-19 zatvori vrtice, skole i sveucilista, nadam se da cemo shvatiti bez cega se moze.

Znanje ne zivi u skolskim zgradama i dostupno je svima.

A sad,

neka digne dva prsta, kome je dosta svih ‘trebalo je’ i ‘morali bi’…

✌✌✌✌✌✌(me – me – me – mememe me)

👍 jedan

i evo drugi 👍

2 komentara »

Uz 8. marta

Žale se ženske udruge da nema dovoljno ulica i trgova na svijetu koji nose imena žena. Žale se i kako su za iste poslove manje plaćene od muških kolega. Te naglašavaju kako je znanstveno dokazano da su uspješnije one firme koje u upravnim odborima imaju veći broj žena.

Također, da se ne smije zaboraviti, da su žene češće žrtve obiteljskog nasilja (ne znam zašto se ističe ovo ‘obiteljskog’, od koga ‘češće’, češće od djece?) i da je malo samo jedan dan u godini za podsjetiti na sve hrabre žene kroz povijest, koje su nam poziciju ipak učinile mrvicu mekšom.

Nije od nedavno moderno spominjati Spartanke i Amazonke, koje su se borile na muški način (protiv ili uz njih), i Rimljanke koje su se borile perom umjesto mačem, opet na muški način, ili na način koji je njima ugodan.

Sapfo je došla na zao glas. Rijetko tko se spomene Lizistrate, a za Kleliju jedva tko da zna.

Od starine pa do danas, jedva da se nešto promijenilo, stvar krene, da se izokrene, tako da ću ovdje staviti osobnu priču:

Dosto… jevski, dosto… ja… nstvo, kog’ briga?

Učiteljica moje mame je bila udana za svoga učenika, i tadašnje društvo nije vidjelo u tome ništa strašno. Nju se preziralo, a njega se žalilo. Ali takva je bila inače stvar sa ženama koje rade i njihovim polovicama. Za činjenicu da su postali ljubavnici po učionici, doznala sam nedavno, vrlo usput, netko je nabrajao takve čudne veze i spomenuo tu učiteljicu, kao nešto općepoznato. Vjerojatno je do mene, ali razlika u godinama ne može u ovom sučaju biti jedini problem. Ima tu nešto incestuozno i jezivo, što je meni nepojmljivo.

Pogotovo to ne može biti primjer za ravnopravnost spolova, tipa: učitelji često žene svoje učenice, i stariji muškarci mlađe žene.

Ili da parafraziram Darwina: prvo je bio majmun, pa čovjek pa žena. Žena koja ponavlja muške gluparije, je korak u natrag.

Puno godina kasnije…

Moji roditelji nisu bili presretni kad sam napustila Pravni fakultet zbog Filozofskog. Dakle, baš ovako kako sam napisala, činilo se kao da sam prevarila jednu osobu od krvi i mesa, radi druge lošije. Ali kad je već počinila takvu glupost i kad maloj već piše na papiru da je Profesor, onda je trebalo da to zaista i postane. Moj prvi intervju za posao bio je fiktivan, neću vam lagati i pričati kako je moja grupa predmeta deficitarna niti da sam prolazila bolje od drugih na testiranjima. Tata me doveo do ulaza u školu, neki ljudi su me odmjeravali, žena u kuti me usmjerila prema ravnateljevu uredu, ravnatelj me dočekao sjedeći u niskoj stolici prekriženih nogu ‘po muški’. Ne sjećam se da sam stigla pozdraviti prije nego je rekao

– Sa’ćemo tebe uhljebit, neka se pape malo odmori.

Kad sam izašla iz školske zgrade, osjećala sam se ko Sonja Marmeladova.

Jedino što moj otac nije tražio novce za sebe, nego za mene. Trebalo je da Ja steknem ekonomsku neovisnost,… ili da vidim što to znači raditi za život,… jedna i druga su fraze koje mi nisu značile ništa. Znam da sam se osjećala prljavo i jadno, i da taj osjećaj i danas vezujem za to radno mjesto.

Od tada, do sada, bilo je dosta tih ravnatelja i ravnateljica, i sto posto znam da tako dolaze i nove cure. Razlika je što žene-ravnatelji nisu ovako izravni. I razlika je što neke cure moraju svoju poziciju platiti same.

To što sam od ovih koji jedu srebrnim žlicama, nije olakotna okolnost. Na stranu što vas svi mrze, mnogi nalaze nastrano zadovoljstvo u tim mržnjama, nazivajući ih zavistima i ljubomorama, jer kao, zavidi se onima koji su bolji. Užasno je to što sami vidite da vam je život laž. A ne znate niti možete znati što je istina. Možete samo prepisivati tuđa rješenja, i truditi se ne ponavljati i tuđe greške.

Ekonomska neovisnost ne može biti cilj, jedino sredstvo. Ali sredstvo za kamo, gdje i kuda?

Kad čujem žene kako trabunjaju o dostojanstvu i o svojim pravima, a naj su jasnije / glasnije, upravo ove iz učiteljske branše, o čemu zapravo govore, što one hoće? Imati više novaca nego neka druga, a isto, ne više, nego muškarac? Žele novac jer je mjerilo uspjeha, kao nekada petice i pohvalnice? Žele kontrolu nad vlastitim životima, a to se u današnjem društvu može ostvariti jedino ako imate novca? A onda, kad se riještite ovisnosti o obitelji, možete jedino postati ovisni o bilo kome za koga mislite da vam može dati nešto, bilo što… Ne razumijem.

Učiteljica moje mame se doslovno udala za svoj posao, društvo je pronašlo opravdanje, prihvatilo stvarnost takvu kakva je. Još prije par sto godina bi je, s pravom, spalilo na lomači, ili makar prognalo iz zajednice.

Napredovalo se, nema što.

Imamo što za slaviti.

4 komentara »

International Mother Language Day | United Nations

https://www.un.org/en/observances/mother-language-day

Svaka dva tjedna, jedan jezik nestane, odnoseci sa sobom i cijelo kulturno i intelektualno naslijede.

Bas da se zapitas, kako to da latinski zovu mrtvim.

Pretpostavljam da je to ona stara prica o historiji koju pisu pobjednici…

… koji zbog prljave savjesti proglase sebe stvarnim zrtvama.

Lingua paterna – sacrificium verum

+

Malo dalje u prenesenom tekstu

Znanje – ili neznanje – odredenih jezika moze otvoriti (mnoga) vrata, ili ih zatvoriti…

+

Kakvo je zlo u odrzavanju latinskoga na zivotu?

(jer, o dobru smo vec govorili)

Komentiraj »

Corona non est

Javlja se dopisnik s podrucja od posebne drzavne skrbi u jutarnju radio-emisiju, “ima kise, nema kise, ima ribe, nema ribe, ima i limuna i vitamina… sezona je…”

Obicnim petcima, vijesti su besplatna mjerenja tlaka i secera za umirovljenike, skolske priredbe ili kakva poznatija licnost na proputovanju, jutros je vijest gripa koja je desetkovala i onako malu skolsku populaciju.

Mogli smo cuti – a vjerojatno ce se kroz dan intervju odvrtjeti jos koji put – ravnateljicu male osnovne skole koja broji jedva 30 daka, kako zdvaja zbog gradiva koje ce se morati nadoknadivati jer u nekim razredima sjedi “i samo po jedan ucenik”.

Novinar ju pita sto je s profesorima.

– Oo oni su tu. Neki smrcu, neki kisu, neki su s temperaturom dosli, ali su dosli! 😇 Moguce je za ocekivati da ce se oni porazbolijevati onda kad se ucenici vrate… 🤒

(A uvijek mogu i u strajk.)

Sta ne ucini gripa, ucinit ce ljubav🌡

… prema radu i miru, znanju, svojem bliznjem te domovini!

Sretno Valentinovo 🌬🌪

2 komentara »

“Scholae romanae”: un corso di lingua latina in latino

https://scholalatina.it/scholae-romanae/

Komentiraj »

Schola Latina MMXX

Za više informacija, kliknite ovdje

(https://scholalatina.it/en/scholae-aestivae-in-italia-mmxx/?utm_source=sendinblue&utm_campaign=Scholae_aestivae_in_Italia)

Obrazac za prijavu je ovdje

(https://scholalatina.it/en/application-form-scholae-aestivae-in-italia/?utm_source=sendinblue&utm_campaign=Scholae_aestivae_in_Italia)

Komentiraj »

Smart ass Socrates

Priča o pametnom magarcu

Jednog je dana, stari magarac upao u bunar. Bunar je odavno presušio, a i nije bio odveć dubok, ali magarac nije mogao izaći iz njega. Počeo je revati sažaljivo. Nekoliko seljana  je čulo zov, i zajedno s vlasnikom magarca, potrčalo da vide što se dogodilo. Mago je nastavio s revanjem, još jače, jer se bojao da će uginuti tamo dolje, ali ljudi su rekli:

  • Glupo magare, samo ti revi, ionako si star i beskoristan, niti te možemo prodati, niti što raditi s tobom. Ionako smo namjeravali zatrpati bunar, pa možemo to učiniti i sad.

I tako su odlučili zatrpati bunar i magarca pokopati živa.

Svaki put kad bi ubacili lopatu zemlje, magarac bi je stresao s leđa i popeo se na gomilu koja je padala. Kako je gomila zemlje postajala viša, to je mago bio bliže spasu. Seljani su pomislili:

  • Vidi ti, pametnoga magarca.

Kad se površina s jedne strane izravnala s tlom, magare je elegantno išetalo. Oduševljeni vlasnik ga je pokušao zagrliti, ali magarac ga šupne ravno u lice i pobjegne na slobodu.

🙂

Sokratovo sito

Jednom je netko htio Sokratu ispričati trač o Diogenu, ali Sokrat ga je zaustavio:

  • Prije nego mi bilo što kažeš, provuci to kroz ova tri filtera…
  • Koja su to tri filtera – upitao je čovjek.

Sokrat odgovori:

  • Najprije, je li istina to što mi želiš ispričati?
  • Pa, nije, – odgovori ovaj – netko mi je to upravo ispričao i nisam provjeravao.
  • Znači, ne prolazi prvi filter. Sad te molim, je li to što mi želiš reći nešto lijepo?
  • Neee, upravo suprotno. Baš zato ti to i želim reći.
  • Oh, – reče Sokrat – ne prolazi niti drugi filter. A da nije to što korisno?
  • Ne. Samo sam ti želio reći…
  • Žao mi je – uzdahne Sokrat – ne zanima me…

 

Izvor

Komentiraj »

Sylvester Stallone u obrazovanju

Napredovalo se! Nitko ne može reći da još nismo izašli iz pećine, i da se tek trebamo učiti pismenosti.

Dakle, administrator web stranice Petrove škole nas je već u petak obavijestio da će u ponedjeljak, djelatnici i osoblje biti u štrajku, osim nastavnika koje će držati nastavu po uobičajenom rasporedu! Do sada smo vijesti ‘ima škole – nema školebili obavezni pratiti preko TV-a. A zamislite, šta bi bilo da nemamo televizor.

Po uobičajenom rasporedu‘ znači da će u ponedjeljak imati predsat iz izbornog predmeta Njemački jezik – to predaje cura koja radi na ugovor, ne znam kakav, osim da nije stalno zaposlena u Petrovoj školi; a onda peti sat vjeronauk – to predaje cura koju zapošljava župa, a ne županija. I jedna i druga, naravno, imaju svoju savjest i svoju volju, ne vjerujem da su ni na jednu ni drugu vršeni pritisci u smislu raskida ugovora o radu u slučaju da se solidariziraju s većinom. Može im se samo skinuti kapa zbog hrabrosti, iako nekome može izgledati kao sebičnost, škrtost i kukavičluk.

Najprije, želim napisati kako je Petar, kojem je sada petnaest godina reagirao na obavijest, koju nitko ne potpisuje, dakle, ni ravnatelj ni sindikalni povjerenik, dok je web admin odjednom postao anoniman.

  • Koji qwerac, jel moram ja se dizat ujutro na predsat, pa onda čekat na zidiću sve do podne vjeronauk?! Šta ne uzmu godišnji? Nek otvore bolovanje, to im se isto plaća!

Mogao je, naravno, ravnatelj, koji ne smije u štrajk jer je on poslodavac i time ne može biti u sindikatu koji bi trebao štititi i zastupati radnička prava prema i od poslodavca, ispalo bi da mu treba zastita od njega samoga – ovo ‘tumačim’ laičko logički, ali vi provjerite u Zakonu – podesiti raspored na način da i radnicama koje hoće raditi osigura njihovo pravo na rad, i učenicima koji žele učiti omogući siguran boravak u školi, ali nije.

Lakše je naći izgovor za nerad, nego pokušati uraditi nešto, bilo što.

Petrov je tata momentalno odlučio da Petar, naravno, u ponedjeljak neće u školu, ali neka ne zuji okolo tako da mu možemo pravdati izostanak.

Nekako imam dojam da su zbog ovakvih stvari pristojni ljudi ono prije 70, 80 godina bježali u šumu.

Neustrašivi borci za nešto svoje, su običan narod stjerali u ilegalu. Kako nam se to dogodilo?

Ali nije samo ta činjenica isprovocirala ovaj post, naime, dobronamjeran netko mi je poslao snimku grupice profesora sa zadnjega prosvjeda kako pjevaju ‘Gaudeamus’, u smislu ‘vidi kako se mi borimo, a di si ti’.

Poslušala sam pažljivo, jedanput, dvaput. Točne riječi, ali malo drugačija melodija od one na koju sam navikla. Zbog toga sam. naime, i pomislila da su prilagođavali tekst, prilici. Međutim nisu. Ono dvoje ljudi koji bi to mogli, ne idu na ovakve prosvjede. Ovi koji idu vjerojatno misle da latinski i tako i tako zvuči pametno, otmjeno i s porukom.

Strašno me, strašno sram.

Kad me Petar pita, a je li, zašto oni uopće prosvjeduju, lakše mi je reći zbog 6,11, nego zbog dostojanstva, iako ni jedno ni drugo ne znače ništa.

Ne znam kako ću, kad ovo prođe, podnijeti da mu ovakvi tumače matematiku, a kamoli koji društveni predmet.

Taaaakoooo da….

… ni Rambo, koji je, u svoje vrijeme, utjelovio na filmskom platnu, jednog od sindikalnih čelnika iz vremena kad je štrajk bio opasan posao, ne bi mogao riješti ovu zavrzlamu.

Borio se jako, borio žestoko, i nitko ne može reći da uspio nije, do pobjede doći. U mojem srcu i mislima i dalje on je jedini akcijski heroj, ne Herkules, ni Cinegir, Horacije Koklo.

Roki Balboa!

Sad svaki radnik ima svoje zakonsko pravo na štrajk!

Ne mora imati razloga za nj, ali pošto ga ima, šteta da kupon propadne.

 

Komentiraj »

the Wall

Ravnatelj skole mojeg necaka je odlucio iskoristiti vrijeme strajka djelatnika (jer on ipak ne smije sudjelovati i mora to nekako dati na znanje), te dovrsiti gradevinske radove koje nije mogao ostvariti za vrijeme ljetne stanke koja samo ucenicima traje tri (brojkom: 3) mjeseca, iako se to u javnosti (stvarnosti) percipira drugacije.

Za pretpostaviti je da je to uobicajena praksa. A opet, mozda je ovaj jedan koji misli samostalno i ne boji se djelovanja s tim u skladu.

Ono sto hocu ovdje zabiljeziti je reakcija mog necaka, koji zaista jest tipican srednjoskolac, za razliku od rav.a, koji tipican mozda i nije:

– Nema u sk. zive duse, samo neki siptari krpe rupe po fasadi. Koja je ovo zemlja!?

Pitanja i zadatci:

1. Koliko bi vas pomislilo da mali nema kucnog odgoja, odnosno, da ga odgajaju ksenofobi?

2. Vidi naslov posta: “We don’t need no education…”, i po volji, povuci paralelu sa strancem na skeli na skoli!

3. Nastavno na zdk. 2.: U domaji posla nema, ljudi bjeze u bogate zapadne zemlje, a nekom je u nas Zapad, ergo, posla ima ali ne mogu svi bit direktori, -> direktori su educirani a sljakeri nisu -> i sljakeri su educirani ali ne mogu nostrificirati diplome -> vrijedi li nostrificirana diploma ista? -> koliko voda svijetu treba, a koliko sljedbenika vodi treba? -> zasto bi educiran covjek slijedio ikog? -> kome treba edukacija?

4. Obiljezismo ovih dana obljetnicu pada berlinskog zida, a na prosvjedu ucitelja, nastavnika i profesora se pojavi transparent na kom pise:

MI GRADIMO, A VI RUSITE!

Stvarno nepristojno od mene sto dovodim u svezu ove dvije stvari.

p.s.

Jutros me nasla jos jedna posla koja nije latinska:

One who doesn’t move cannot feel the shackles.

U nas se stalno nesto muva, takav je bar dojam, al sveisto je glavna ona “Ne ljuljaj brod!”

p.p.s.

U podlozi je Nirvana “…Teen spirit”

1 Komentar »

Pulsate et aperietur vobis*

Simpaticno je koliko ljudi (jos uvijek traje) podrzava strajk prosvjetara, a navija za to da vladajuci ne popuste.

Samo da se podsjetimo:

– predizborna je godina (iako je prosvjetiteljsko, placeno strajkanje pocetkom prvog polugodista u .hr tradicija), trzi se izmisljenim problemima

– period izmedu ljeta i bozicnog svjetla treba osvjetlati, makar su obrazi k’o opanci. Bas tim vise.

– obecah da se (ovdje!) vise necu bavit drustvenim paradigmama, ne svrbe me prsti, cisto me sram sto se jos nije sjetio nitko, zato samo dajem natuknice:

nije mi jasno, malo dalje niz ulicu ima ljudi koji rade, zapravo i zaista stvaraju nesto, a da im se ne placa,… ima ih koji trpe neopravdano svakakva ponizenja za jako male ili za nikakve pare,… ima ih i koji trpe za jako velke nofce (jako mi Vas zao, gospodo predsjednice, ministrice, ako Vam sto znaci, evo ja znam i priznam Vam da krivda nije Vasa),… a eno su nasi prosvjetari izumili da dostojanstvo stoji par stotina kuna koje ce im pomoc da spoje do penzije!

Sta ti je kad si hoces dizat cijenu ulazuci u zenu! Znate ono kad njoj zafali za frizuru, carape il kafu, pa se umiljava, sad joj mozes rec’ pitaj sefa! A sef stavio u Zakon kako, zasto i na koji nacin – sve joj lijepo pise, pa sto da ne procita kad ju se vec naucilo da cita?

A para nema? Nevermind, nastancace se!

Samo za nju.

Znate ono, jako smo patrijarhalno drustvo,… ma naravno!

Strasno mi je zao ove nove sindikalne nesto nesto koja se naslikava po televizijama umjesto ona dva tri otprije antipaticna muskarca.

Exploatacija hardkor.

A znate ono kad se kolektivno zgrazamo kako neka primitivna plemena tjeraju cak i djecu da rade da zarade!

U nas, nasa sve odrade mukte.

________________________________

*U Starome pise “Ne prosjaci sine, obrazovan i odgojen covjek toga se kloni.” (sirah, 40, 28-30),

a u Novome “Trazite i dat ce vam se!” (mt, 7, 7-9)

Po novome, u skolama se uci citanje s razumijevanjem, sto je jako dugacka rijec, a i rasteze se.

Ne znam sto se sad uci na vjeronauku. I inace, ne samo dok regularci prose.

Kako god da stavim:

Malus omnia in malo vertet.

Komentiraj »