pollex.hr

metodika u nastavi klasičnih jezika

Sir Arthur Conan Doyle (2)

Razgovarala sam o natjecanjima s kolegicom koja predaje fiziku na jednoj općoj gimnaziji, i ustvrdile smo da sličan problem(?) s utvrđivanjem znanja te bodovanjem istoga, imaju i oni.

Naime, oni imaju “različite profile učenika”  u istoj jednoj jedinoj kategoriji, koju polažu jednako učenici MIOC-a (matematička gimnazija, koja u startu upisuje najbolje prirodnjake, koji onda imaju pojačane programe matematike i fizike, u odnosu na ostale “obične” gimnazije), kao i učenici bilo koje strukovne škole koja u programu ima dva sata fizike tjedno.

Ona na školskom natjecanju ima tri do pet učenika, koji se obično prijave samo zato što taj dan budu (na ime sudjelovanja u natjecanju) oslobođeni provjeravanja znanja. Iako se nađe tu i tamo neki optimist, koji misli da može dobit MIOCa… Još nikad se nije “probila dalje”.

Kaže da su elektrotehničari isto dobri. Ali da oni osim fizike ništa niti ne znaju.

Ista je stvar na živim jezicima. Naime, nema razlike između jezične, opće, klasične, matematičke ili umjetničke ili ekonomske škole. Svi pišu isto. Razumijevanje teksta i malo gramatike.

Često puta može se čuti da to nije pošteno, i da profesori iz strukovnih škola, zbog toga nemaju nikakve šanse za napredovanje (jer imaju taj i takav profil učenika!), a nije rijetkost niti da, ako se slučajno neki učenik iz strukovne probije do Državnog, slijede naknadne provjere, pritužbe, formiranja povjerenstava i utvrđivanje krivice. Uključe se roditelji, prijatelji i poznanici pa debatiraju preko foruma.

Starije & pametnije iz moje branše, tvrde da je tako bilo i s latinskim. (Ja ne znam, u moje vrijeme natjecanja nisu postojala. A i da jesu, vjerojatno ne bih primijetila razliku. Jednostavno, nisam natjecateljski tip.) Ali da je naknadno utvrđeno da je ovako – posebna kategorija za svaki poseban program – poštenije!

Može biti da kod klasičnih jezika to i ima smisla: naime, engleski ili razumiješ ili ne, bez obzira jesi li u turističkoj ili u veterinarsko-tehničarskoj školi. Isto, valjda, vrijedi i za matematiku: dva + dva bi svugdje trebalo biti četiri. E, ali latinski, postoji tu medicinski latinski, pravnički latinski, crkveni latinski, mrtvi latinski i izumrli latinski… Lupetam bezveze, za slučaj da niste primijetili.

Da, mišljenja sam da bi natjecanja trebalo ukinuti.

Znate, čitav taj sistem je naopako nasađen.

Učeniku-mučeniku taj dodatni beskoristan papir bit će samo još jedan u moru sličnih. A nastavnik-mentor ničim ne zasužuje eventualan dodatak na plaću. Već je dovoljno povlašen što ima posao u “boljoj školi koja upisuje bolji profil učenika”.

Čak ne mora niti voditi pretjeranog računa o kvaliteti predavanja, jer će roditelji platiti repeticije ako bude trebalo, a po potrebi i zaprijetiti inspekcijom ili otkazom, ukoliko ocjena ne bude izgledala onako kako si zamisle.

 

BONUS

Pitao me jedan ovogodišnji prvašić da bi on htio sudjelovati (samo se drugi razredi natječu!), da proslavi ime škole. Rekoh mu da radije uči po programu i ni grama(!) više.

– Uuuu, ali znate koju ja imam memoriju… ono, mozak ko žvaka. Vi samo donesite rješenja i ja ću to memorirat!

U romanu Grimizna nit, Sherlock Holmes na jednom mjestu objašnjava kako je

ljudski mozak izvorno nalik malom praznom potkrovlju, a ti ga moraš opremiti namještajem kakav ti odgovara. Neka budala u njega unosi svakojaku drvenariju na koju naiđe, tako da znanje koje bi joj bilo korisno bude istisnuto, ili u najboljem slučaju bude pomiješano s mnoštvom drugih stvari, tako da ima poteškoća u njegovu pronalaženju. No, umiješan trudbenik, uistinu je vrlo pazljiv u pogledu toga što unosi u potkrovlje svojeg mozga. On u njemu neće držati ništa osim alata koji će mu pomoći da obavi svoj posao, ali u njemu ima velik izbor, a složen je na najbolji mogući način. Pogrešno je misliti da ta mala prostorija ima savitljive zidove pa da se može neograničeno rastegnuti.

Računaj na to da će nastupiti trenutak kakda ćeš za svaki novi dodatak znanja morati zaboraviti nešto što si spoznao ranije. Stoga je od iznimne važnosti ne gomilati beskorisne činjenice koje istiskuju korisne.

Slijedom toga, on nikad nije čuo za Sunčev sustav jer

Od kakve mi je to dovraga koristi? Kažeš da se vrtimo oko Sunca. Da se vrtimo oko Mjeseca, to niti malo ne bi utjecalo na mene niti moj rad.

U današnje vrijeme, jedna struja bi slavnog (ok, izmišljenog) detektiva smatrala fah-idiotom, druga autistom kojeg treba liječiti, treća bi mu vjerojatno dala titulu doktora znanosti, bilo koje znanosti, iako službeno (ok, izmišljeno službeno) nije polagao nikakve ispite ni na kakvom fakultetu…

Oglasi
Komentiraj »